Prvi dio
Bog, stvaranje i pad, zakon

Pitanje 1.
Što je naša jedina nada u životu i u smrti?

Da ne pripadamo sebi, nego da dušom i tijelom, u životu i u smrti, pripadamo Bogu i našem Spasitelju Isusu Kristu.

Pitanje 2.
Što je Bog?

Bog je Stvoritelj i Održavatelj svakoga čovjeka i svega što postoji. On je vječan, neograničen i nepromjenjiv u svojoj moći i savršenstvu, dobroti i slavi, mudrosti, pravednosti i istini. Ništa se ne događa osim po njemu i u skladu s njegovom voljom.

Pitanje 3.
Koliko Osoba postoji u Bogu?

U jednom pravom i živom Bogu postoje tri osobe: Otac, Sin i Sveti Duh. Oni su iste bȋti, te su jednaki u moći i u slavi.

Pitanje 4.
Kako nas je i zašto Bog stvorio?

Bog nas je stvorio muško i žensko, na svoju vlastitu sliku, kako bismo ga poznavali, voljeli, s njime živjeli i proslavljali ga. Štoviše, pravedno je da mi koje je Bog stvorio živimo kako bismo ga proslavili.

Pitanje 5.
Što je još Bog stvorio?

Bog je stvorio sve što postoji silom svoje Riječi. Sva njegova tvorevina bila je vrlo dobra. Sve je bujalo pod njegovom vladavinom punom ljubavi.

Pitanje 6.
Kako možemo proslaviti Boga?

Boga proslavljamo tako što uživamo u njemu, volimo ga, pouzdajemo se u njega i vršimo njegovu volju, njegove zapovijedi i njegov zakon.

Pitanje 7.
Što zahtijeva Božji zakon?

Osobnu, savršenu i stalnu poslušnost. Da volimo Boga svim svojim srcem, dušom i snagom; i da volimo našega bližnjeg kao same sebe. Ono što Bog zabranjuje nikada se ne smije činiti, a što Bog zapovijeda uvijek se treba činiti.

Pitanje 8.
Što je Božji zakon iskazan u Deset zapovijedi?

Nemoj imati drugih bogova uz mene. Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se niti im služi. Ne uzimaj uzalud imena Jahve, Boga svoga. Dan subotnji održavaj i svetkuj. Poštuj oca svoga i majku svoju. Ne ubij! Ne učini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga! Ne poželi!

Pitanje 9.
Što Bog zahtijeva u prvoj, drugoj i trećoj zapovijedi?

Prvo, da poznajemo Boga i pouzdajemo se u njega kao jedinoga pravog i živog Boga. Drugo, da izbjegavamo svako idolopoklonstvo i da ne štujemo Boga na neprikladan način. Treće, da se prema Božjem imenu odnosimo sa strahom i poštovanjem, poštujući ujedno njegovu Riječ i njegova djela.

Pitanje 10.
Što Bog zahtijeva u četvrtoj i petoj zapovijedi?

Četvrto, da na šabat vrijeme provodimo u javnom i privatnom štovanju Boga, da se odmaramo od svakodnevnih poslova, služimo Gospodinu i drugima, te da tako iščekujemo vječni šabat. Peto, da volimo i poštujemo svoga oca i majku, pokoravajući se njihovoj pobožnoj stezi i usmjerenju.

Pitanje 11.
Što Bog zahtijeva u šestoj, sedmoj i osmoj zapovijedi?

Šesto, da ne ozlijedimo i ne mrzimo svoga bližnjega, odnosno da ne budemo prema njemu zlobni, nego da budemo strpljivi i miroljubivi te da volimo čak i naše neprijatelje. Sedmo, da se suzdržavamo od seksualnog nemorala i da živimo čisto i vjerno, bilo u braku bilo u samačkom životu, te da izbjegavamo sve nečiste radnje, poglede, riječi, misli ili želje, kao i sve što bi nas moglo do njih dovesti. Osmo, da ne uzimamo bez dopuštenja ništa što pripada drugome te da ne suzdržavamo bilo koje dobro od nekoga kome bi to moglo pomoći.

Pitanje 12.
Što Bog očekuje u devetoj i desetoj zapovijedi?

Deveto, da ne lažemo i ne varamo, nego da govorimo istinu u ljubavi. Deseto, da budemo zadovoljni te da nikome ne zavidimo i da ne zamjeramo Bogu zbog onoga što je dao njima ili nama.

Pitanje 13.
Može li itko savršeno držati Božji zakon?

Od čovjekova Pada u grijeh, nitko tko je samo čovjek ne može savršeno držati Božji zakon, nego ga dosljedno krši svojim mislima, riječju i djelom.

Pitanje 14.
Je li nas Bog stvorio nesposobnima da držimo Njegov zakon?

Nije, nego se zbog neposlušnosti naših praroditelja Adama i Eve svi rađamo u grijehu i krivici, iskvarene naravi i nesposobni da držimo Božji zakon.

Pitanje 15.
Budući da nitko ne može držati Zakon, koja je onda njegova svrha?

Da bismo mogli poznavati Božju svetu narav i volju te grješnu narav i neposlušnost našega srca, a stoga i našu potrebu za Spasiteljem. Zakon nas također uči i poziva da živimo dostojno našega Spasitelja.

Pitanje 16.
Što je grijeh?

Grijeh je odbacivanje ili zanemarivanje Boga u svijetu koji je on stvorio, pobuna protiv njega življenjem bez obzira prema njemu, kada nismo ili ne činimo ono što on zahtijeva u svome Zakonu – što skončava našom smrću i propadanjem cijeloga stvorenja.

Pitanje 17.
Što je idolopoklonstvo?

Idolopoklonstvo je svako pouzdanje u bilo koje stvorenje umjesto u Stvoritelja kao izvor nade i sreće, značaja i sigurnosti.

Pitanje 18.
Hoće li Bog dopustiti da naša neposlušnost i idolopoklonstvo prođu nekažnjeno?

Neće. Svaki grijeh usmjeren je protiv Božje suverenosti, svetosti i dobrote te protiv njegova pravednog Zakona. Stoga, Bog se pravedno srdi na naše grijehe i kaznit će ih pravednim sudom u ovome životu i u životu koji dolazi.

Pitanje 19.
Postoji li neki način na koji možemo izbjeći kaznu i vratiti Božju blagonaklonost?

Postoji. Kako bi zadovoljio svoju pravdu, Bog nas sam, iz čistog milosrđa, pomiruje sa sobom, izbavlja nas iz grijeha i od kazne za grijeh po Otkupitelju.

Pitanje 20.
Tko je Otkupitelj?

Jedini je Otkupitelj Gospodin Isus Krist, vječni Božji Sin, u kojemu je Bog postao čovjekom i sâm podnio kaznu za grijeh.

Drugi dio
Krist, otkupljenje, milost

Pitanje 21.
Kakav je Otkupitelj potreban da nas vrati Bogu?

Onaj koji je pravi čovjek, ali i pravi Bog.

Pitanje 22.
Zašto Otkupitelj mora biti pravi čovjek?

Kako bi u ljudskoj naravi mogao u našu korist savršeno ispuniti sav Zakon i pretrpjeti kaznu za ljudski grijeh; ali i kako bi mogao suosjećati s našim slabostima.

Pitanje 23.
Zašto Otkupitelj mora biti pravi Bog?

Kako bi zbog njegove božanske naravi njegova poslušnost i patnja mogle biti savršene i djelotvorne te kako bi mogao podnijeti Božji pravedni gnjev protiv grijeha, pa ipak pobijediti smrt.

Pitanje 24.
Zašto je Krist, Otkupitelj, morao umrijeti?

Budući da je kazna za grijeh smrt, Krist je voljno umro umjesto nas kako bi nas izbavio od sile i kazne grijeha, i vratio nas Bogu. Svojom zastupničkom i pomirbenom smrću, on nas jedini otkupljuje od pakla i pridobiva za nas oproštenje grijeha, pravednost i život vječni.

Pitanje 25.
Znači li Kristova smrt da se svi naši grijesi mogu oprostiti?

Da. Budući da je Kristova smrt na križu u potpunosti platila kaznu naših grijeha, Bog nam zbog svoje milosti pripisuje Kristovu pravednost kao da je naša vlastita i on se više neće podsjećati na naše grijehe.

Pitanje 26.
Što još Kristova smrt otkupljuje?

Svaki dio pale tvorevine, jer je Kristova smrt početak njezina otkupljenja i njezine obnove, dok on svojom silom svime upravlja na svoju slavu i na dobrobit tvorevine.

Pitanje 27.
Jesu li svi ljudi spašeni po Kristu kao što su bili izgubljeni po Adamu?

Nisu. Spašeni su jedino oni koje je Bog izabrao i koji se sjedine s Kristom po vjeri. Ipak, Bog u svome milosrđu iskazuje opću milost čak i onima koje nije izabrao tako što obuzdava posljedice grijeha i omogućava kulturna dostignuća za dobrobit čovječanstva.

Pitanje 28.
Što se nakon smrti događa onima koji se nisu vjerom sjedinili s Kristom?

Na Sudnji dan primit će strašnu, ali pravednu osudu protiv sebe. Bit će izgnani iz Božje milosrdne prisutnosti u pakao, gdje će zauvijek biti pravedno i mučno kažnjavani.

Pitanje 29.
Kako se možemo spasiti?

Jedino vjerom u Isusa Krista i u njegovu zastupničku i pomirbenu smrt na križu. To znači da, iako smo krivi za neposlušnost Bogu i još uvijek skloni svakoj vrsti zloće, Bog nam ipak, bez ikakve naše zasluge, već po čistoj milosti, pripisuje savršenu Kristovu pravednost kada se pokajemo i pouzdamo u njega.

Pitanje 30.
Što je vjera u Krista?

Vjerovati u Isusa Krista znači priznati da je sve što je Bog objavio u svojoj Riječi istina, zatim pouzdavati se u njega te primiti ga i počivati jedino u njemu u pogledu spasenja koje nam je po njemu ponuđeno u evanđelju.

Pitanje 31.
Što vjerujemo kao istinsku vjeru?

Sve što nas uči evanđelje. Apostolsko vjerovanje izražava ono što vjerujemo ovim riječima: Vjerujemo u Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje. I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega, koji je začet po Duhu Svetom, rođen od Marije djevice, mučen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopan; sišao nad pakao; treći dan uskrsnuo od mrtvih; uzašao na nebesa, sjedi s desna Boga Oca Svemogućega; odonud će doći suditi žive i mrtve. Vjerujem u Duha Svetoga, svetu sveopću Crkvu, općinstvo svetih, oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i život vječni.

Pitanje 32.
Što označavaju pojmovi opravdanje i posvećenje?

Opravdanje označava našu proglašenu pravednost pred Bogom, koju omogućuju Kristova smrt i uskrsnuće za nas. Posvećenje označava naš postupan rast u pravednosti, koji omogućuje djelovanje Duha u nama.

Pitanje 33.
Trebaju li oni koji se pouzdaju u Krista tražiti spasenje po vlastitim djelima, ili bilo gdje drugdje?

Ne trebaju, jer sve što je potrebno za spasenje nalazi se u Kristu. Tražiti spasenje po dobrim djelima znači zanijekati da je Krist jedini Otkupitelj i Spasitelj.

Pitanje 34.
Budući da smo otkupljeni samo po milosti, samo po Kristu, trebamo li ipak činiti dobra djela i biti poslušni Božjoj riječi?

Trebamo, jer Krist nas, nakon što nas je otkupio svojom krvlju, također obnavlja svojim Duhom, kako bismo svojim životima mogli iskazati ljubav i zahvalnost Bogu; kako bismo se mogli uvjeriti u iskrenost naše vjere njezinim plodovima; te kako bi naše pobožno ponašanje pridobilo druge za Krista.

Pitanje 35.
Budući da smo otkupljeni samo po milosti, samo kroz vjeru, odakle ta vjera dolazi?

Sve darove koje primamo od Krista primamo kroz Svetoga Duha, uključujući i samu vjeru.

Treći dio
Duh, obnova, rast u milosti

Pitanje 36.
Što vjerujemo o Svetom Duhu?

Da je Bog, vječan zajedno s Ocem i Sinom te da ga Bog neopozivo daruje svima koji vjeruju.

Pitanje 37.
Kako nam Sveti Duh pomaže?

Sveti Duh nas uvjerava u naš grijeh, tješi, vodi, daje nam duhovne darove i želju da budemo poslušni Bogu. Nadalje, osposobljava nas da se molimo i da razumijemo Božju riječ.

Pitanje 38.
Što je molitva?

Molitva je izlijevanje srca Bogu u slavljenju, molbama, priznavanju grijeha i zahvaljivanju.

Pitanje 39.
S kakvim bismo se stavom trebali moliti?

S ljubavlju, zahvalnošću i ustrajno; u poniznoj pokornosti Božjoj volji, svjesni da zbog Krista Bog uvijek čuje naše molitve.

Pitanje 40.
Što bismo trebali moliti?

Cijela Božja riječ nas vodi i nadahnjuje što trebamo moliti, uključujući molitvu koju nas je sam Isus naučio.

Pitanje 41.
Što je Gospodnja molitva?

Oče naš, koji jesi na nebesima! Sveti se ime tvoje! Dođi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji! Kruh naš svagdanji daj nam danas! I otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima svojim! I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od Zloga!

Pitanje 42.
Kako se Božja riječ treba čitati i slušati?

Marljivo, s pripremom i molitvom; kako bismo je mogli vjerom primiti, pohraniti u svoje srce i primjenjivati u životu.

Pitanje 43.
Što su obredi ili sakramenti?

Obrede ili sakramente dao je Bog, a ustanovio ih je Krist, naime krštenje i Gospodnju večeru. Oni su vidljivi znaci i pečati da smo vezani zajedno kao zajednica vjere njegovom smrću i uskrsnućem. Kada ih koristimo, Sveti Duh nam potpunije izjavljuje i pečati obećanja koja primamo po evanđelju.

Pitanje 44.
Što je krštenje?

Krštenje je pranje vodom u ime Oca, Sina i Svetoga Duha. Ono označava i zapečaćuje naše posinjenje u Kristu, naše čišćenje od grijeha i našu predanost da ćemo pripadati Gospodinu i njegovoj crkvi.

Pitanje 45.
Je li krštenje vodom i pranje samoga grijeha?

Nije. Jedino nas Kristova krv i obnova Svetoga Duha može očistiti od grijeha.

Pitanje 46.
Što je Gospodnja večera?

Krist je zapovjedio svim kršćanima da jedu kruh i piju iz kaleža u zahvalnom sjećanju na njega i njegovu smrt. Gospodnja večera je proslava Božje prisutnosti među nama; ona nas dovodi u zajedništvo s Bogom i jedne s drugima; ona hrani i njeguje naše duše. Također, ona iščekuje dan kada ćemo jesti i piti s Kristom u Kraljevstvu njegova Oca.

Pitanje 47.
Dodaje li Gospodnja večera nešto Kristovu djelu pomirenja?

Ne dodaje. Krist je umro jednom zauvijek. Gospodnja večera je savezni obrok kojim se slavi Kristovo djelo pomirenja. Ona je također sredstvo koje osnažuje našu vjeru dok gledamo na njega, te predokus buduće gozbe. Međutim, oni koji u njoj sudjeluju bez pokajanja u srcu, jedu i piju svoju osudu.

Pitanje 48.
Što je crkva?

Bog bira i čuva za sebe zajednicu izabranu za vječni život i ujedinjenu vjerom, koja zajedno voli Boga, uči od njega i štuje ga. Bog tu zajednicu šalje da naviješta evanđelje i nagoviješta Kristovo Kraljevstvo kvalitetom njezina zajedničkog života i uzajamne ljubavi.

Pitanje 49.
Gdje se Krist sada nalazi?

Krist je tjelesno uskrsnuo iz groba trećega dana nakon svoje smrti i sjedi s desne strane Oca, odakle vlada svojim Kraljevstvom i zastupa nas, dok se ne vrati da sudi i obnovi cijeli svijet.

Pitanje 50.
Što Kristovo uskrsnuće znači za nas?

Krist je pobijedio grijeh i smrt tako što je fizički uskrsnuo, i zato će svi koji se pouzdaju u njega uskrsnuti u novi život na ovome svijetu i u vječni život u svijetu koji dolazi. Kao što ćemo jednoga dana uskrsnuti, tako će se ovaj svijet jednoga dana obnoviti. Međutim, oni koji se ne pouzdaju u Krista, uskrsnut će u vječnu smrt.

Pitanje 51.
Kakvu nam prednost daje Kristovo uzašašće?

Krist je tjelesno uzašao radi nas, kao što je sišao na svijet tjelesno radi nas, tako da nas sada zastupa u prisutnosti svoga Oca, te nam priprema mjesto i šalje nam svoga Duha.

Pitanje 52.
Kakvu nam nadu donosi vječni život?

Podsjeća nas da ovaj pali svijet nije sve što postoji; uskoro ćemo živjeti s Bogom i uživati u njemu zauvijek u novom gradu, na novom nebu i novoj zemlji, gdje ćemo biti u potpunosti i zauvijek oslobođeni od svakoga grijeha i živjeti u obnovljenim, uskrslim tijelima u obnovljenoj tvorevini.

English Edition, Copyright © 2017 by The Gospel Coalition and Redeemer Presbyterian Church

Online verzija na hrvatskom:
https://www.radosnavijest.com/katekizam-novoga-grada